Gdje vodi prevladavajuća srpska politika prema Crnoj Gori i crnogorskoj naciji

Abstract

U srpskom društvu duboko su ukorijenjeni doživljaji Crne Gore kao srpske zemlje te Crnogoraca kao Srba. Ti doživljaji pored ostalog omogućuju i identifikaciju sa izrazito sadržajnim crnogorskim historijskim nasljeđem posredstvom kojeg se „na­dopunjuju“ manje istaknute dionice srpske povijesti. Ujedno iz srpske perspektive Crnoj Gori je pridavan i izrazit geopolitički značaj. Na nju se gledalo kao na „prirodan“ izlaz Srbije na more te kao na logističko zaleđe većinski srpskim krajevima u susjed­nim dijelovima BiH. Obzirom na rečeno zapravo je očekivano da je prevladavajuća srpska politika opstruirala procese koji su od kraja 90-ih prošlog stoljeća vodili crnogorskoj nacionalnoj emancipaciji te obnovi crnogorske državne neovisnosti. Unatoč tom djelovanju na koncu je, 2006. godine ipak došlo do disolu­cije Državne zajednice Srbije i Crne Gore te uspostave među­narodno priznate Crne Gore. Time nastaje dalekosežan i teško promjenjiv realitet pred kojim je prevladavajuća srpska politika mogla, barem teoretski gledano redefinirati svoj dotadašnji odnos prema crnogorstvu i Crnoj Gori. Na način da svoj utjecaj unutar crnogorskog društva pokuša zadržati pa i osnažiti afirmativnim odnosom prema crnogorskom nacionalnom i državnom subjek­tivitetu. Umjesto toga, prevladavajuća srpska politika se odlučila nastaviti putem opstrukcije sada već crnogorske državnosti kao i sa negacijom crnogorske nacionalne samobitnosti. Prikazani vid djelovanja izrazito je intenziviran upravo u recentnom razdoblju u kojem su ostvareni i određeni iskoraci u pokušajima destrukcije samosvojne Crne Gore i crnogorstva. Međutim, niz pokazatelja sugerira da ovakav pristup, izuzev znatne štete koju će nanijeti Crnoj Gori ima krajnje sužene izglede na uspjeh. Jasno, ukoliko se uspjehom ne smatra što će u konačnici najvjerojatnije rezulti­rati dubokim, oštrim i trajnim udaljavanjem Crne Gore i crnogor­stva od Srbije i srpstava.