Život je tvrd kamen: tvorba regionalnog identiteta na sjecištu klase, roda i svakodnevnih praksi

Abstract

U članku analiziramo roman Na njivama (1937) hrvatske književnice Mile Miholjević kao književni prostor u kojem se regionalni identitet ne pojavljuje kao stabilna ili homogena ka­tegorija, nego kao učinak međudjelovanja materijalnih uvjeta života, društvenih normi i svakodnevnih praksi. Polazeći od performativno-diskurzivne koncepcije tvorbe identiteta te uvi­da prostornog obrata (Massey), regija se promatra kao prostor u kojem se prelamaju klasni, rodni i dobni odnosi moći. Analiza se usredotočuje na prikaze rada, običaja i društvenih interakcija kao polazišta za tvorbu i normiranje identiteta, a s osloncem na razumijevanje kulture kao načina života (Williams) te koncept klase kao utjelovljenog društvenog položaja (Bourdieu). Poseb­na se pozornost posvećuje rodno i dobno kodiranim oblicima društvene reprodukcije (Ferguson) i discipliniranju tijela kroz patrijarhalne mehanizme nadzora (Pateman), uključujući praksu pogleda i zurenja (Garland-Thomson). Obuhvaćena je i uloga emocija (Ahmed, Berlant). U romanu se regionalni identitet tvo­ri kao ambivalentan, višeslojan i konfliktan. Prikazano je pod­ručje u kojem se razlike ne samo odražavaju nego i aktivno pro­izvode, čime se redefinira ideja regije kao isključivo koherentne i zajedničke cjeline.