Ćirilometodske teme u prepisci barskoga nadbiskupa Šimuna Milinovića i hrvatskoga glagoljaša Dragutina Antuna Parčića

Sažetak

Radom se prikazuje i obrađuje 26 pisama koja su barski nad­biskup Šimun Milinović i hrvatski glagoljaš i jezikoslovac Dra­gutin Antun Parčić razmjenjivali između 1887. i 1895. godine. Pisma su svojina javnosti uglavnom nepoznatoga dijela Parčiće­ve ostavštine koji je pohranjen u Arhivu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu. Naglašene su ćiri­lometodske teme njihove korespondencije, u prvome redu argu­menti filološke snage koji problematiziraju odabir jezika i pisma temeljne (staro)slavenske liturgijske knjige – Misala. Podupiru se također ranijim filološkim i historiografskim istraživanjima naznačena pitanja mjesta otiskivanja Misala, njegove cenzure, pribavljanja dozvole za tisak kao i (ne)prilika koje su pratile či­tav posao otiskivanja temeljne liturgijske knjige. Prikazano se arhivsko gradivo ocjenjuje kao vrijedan prinos boljem pozna­vanju hrvatske Cyrillomethodiane, ali i hrvatsko-crnogorskih književno-jezičnih i kulturno-političkih odnosa u drugoj polo­vici 19. stoljeća.