Stazama Gezemana, Murka, Perija, Lorda ‒ Radosav Medenica kao terenski istraživač
DOI:
https://doi.org/10.46584/lm.v26i2.821Keywords:
Radosav Medenica, usmena književnost, terenska istraživanja, Gerhard Gezeman, Matija Murko, Milman Peri, Albert Lord, epska pjesma, Sarajevo, Resava, MoračaAbstract
Teško je naći autora koji je s manje monografija ostavio veći trag u crnogorskoj i južnoslovenskoj nauci o (usmenoj) književnosti od Radosava Medenice. Ne samo što je u šest decenija dugoj naučnoj karijeri napisao dvije značajne monografije (Banović Strahinja u krugu varijanata i Naša narodna epika i njeni tvorci), objavio desetine priloga u crnogorskoj i južnoslovenskoj periodici, bio pokretač najdugovječnijeg domaćeg časopisa Zapisi, bio vlasnik i glavni urednik međuratnog specijalizovanog časopisa Prilozi proučavanju narodne poezije, učestvovao na čak četrnaest simpozijuma Saveza folklorista Jugoslavije, Radosav Medenica ostvario se na svim poljima proučavanja usmene književnosti ‒ i to kao terenski istraživač, kao teoretičar usmene književnosti i komparatist. Time je zavrijedio posebno mjesto u krugu crnogorskih proučavalaca usmene književnosti, rame uz rame s Nikolom Banaševićem, Vidom Latkovićem i Novakom Kilibardom.