O (ne)mogućnosti popisnog izjašnjavanja u srpskom nacionalnom smislu u Crnoj Gori za trajanja socijalističke Jugoslavije

Sažetak

Tijekom trajanja socijalističke Jugoslavije (1945–1991) velika većina (tradicionalno) pravoslavne populacije u Cr­noj Gori izjašnjavala se Crnogorcima u popisima stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991. Međutim, nakon ras­pada Jugoslavije te u uvjetima sve izvjesnije disolucije državne zajednice Srbije i Crne Gore u popisu iz 2003. gotovo trećina crnogorskog stanovništva izjasnila se Srbima. U nešto manjoj mjeri takav vid izjašnjavanja ponovljen je i u neovisnoj Crnoj Gori prilikom popisa iz 2011. Pojava masovnog „odljeva“ ne­kadašnjih nacionalnih Crnogoraca u okvire nacionalnog srpstva svakako traži svoje objašnjenje. U srpskom miljeu vrlo se če­sto objašnjava tvrdnjom da u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo moguće slobodno se izjasniti u srpskom nacionalnom smislu unutar Crne Gore. Da su se iz tog razloga, naknadno očitovani nacionalni Srbi izjašnjavali kao Crnogorci. Pored ostalog i stoga što je, kako se ističe, crnogorstvo ionako shvaćano kao svojevr­sna verzija nacionalnog srpstva. U priloženom radu, na temelju analize podataka o izjašnjavanju u srpskom nacionalnom smislu na tlu Crne Gore te u crnogorskom na teritoriju Srbije u popisi­ma provedenim 1948–1991. pokušati ćemo utvrditi da li su na­vedene tvrdnje utemeljene ili možda objašnjenje rečene pojave treba tražiti u izloženosti crnogorskog društva drugim, znatno složenijim (povijesnim) procesima.