Crnogorci katolici naseljeni u Istru tijekom XVI. i XVII. stoljeća
DOI:
https://doi.org/10.46584/lm.v3i1.87Sažetak
Brojne migracije stanovništva tijekom XVI. i XVII. stoljeća upotpunile su demografski mozajk na istarskom poluotoku. I Crnogorci su neke svoje kockice posložili na tom magičnom prostoru. Osim Peroja gdje se počevši od 1657. udomila pravoslavna skupina, danas je malo poznato da su brojni crnogorski imigranti, ne samo oni koji su se tada nalazili u sklopu Mletačke Republike već i oni koji su živjeli u „Staroj Crnoj Gori“ pripadali katoličkoj crkvi. Dostupni arhivski materijali (posebice notarske i matične knjige) koje smo do sada proučavali ukazuju na vrlo živu duhovno-vjersku aktivnost Crnogoraca u obje Crkve. Nema nikakve sumnje da je dio te useljeničke populacije katoličanstvo prakticirao još u matičnom zavičaju. Takvih primjera smo našli kod useljenika u mjestima Poreč, Fuškulin, Mugeba, Bale, Fažana, Krmed, Vodnjan. Ono što je još interesantnije jest činjenica da ih se u matične ili notarske knjige često upisuje kao ljude „Da Montenegro“. To dokazuje da se na Zapadu pojam „da Montenegro“ vezuje uz Crnu Goru kao zemlju s velikim stupnjem autonomije bez obzira na njen formalno-pravni položaj unutar Otomanskog carstva.