Jezik kao alat marketinga javnog mišljenja

Sažetak

Javne politike i javno mišljenje u BiH, dijelom se formiraju na osnovu vijesti koje se distribuišu putem medija u javnoj sferi. Koliko je danas vjerodostojan jezik medija? Šta je u stvari lažna vijest i koliko takvih vijesti kola bosanskohercegovačkom javnom sferom? Ako utvrdimo količinu lažnih vijesti u opticaju i odredimo razliku između konzumiranja vijesti na klasičan način i preko društvenih mreža, pronaći ćemo filigransku razliku između pojmova: ja imam gomilu informacija ili ja sam informisan.

Razmjeran postotak analiziranog sadržaja dnevne štampe izbjegava citiranje izvora informacija, čime se automatski smanjuje vjerodostojnost jezika medija. Iako se internet, prema istraživanju, sve više koristi kao alternativno sredstvo informisanja, istovremeno raste udio informisanja putem društvenih mreža (u sklopu internet-informisanja). Ovaj način konzumiranja informacija je naročito pogođen problemom lažnih vijesti.

Jezik je postao novi alat nove medijske metode manipulacije – marketinga javnog mišljenja.

Sadržaji medija koji se distribuišu dobili su formu marketinga i održavaju proces stalne proizvodnje krize odgovornosti javnog mnijenja u Bosni i Hercegovni. Klasično javno mnijenje postaje mnijenje statusa pretežno na društvenim mrežama. U složenoj bosanskohercegovačkoj zajednici marketing javnog mišljenja doprinosi njenom daljnjem usložnjavanju.