Sorabistička ostavšttina profesora Konstantina Trofimoviča

Abstract

Članak se bavi znanstvenom ostavštinom K. K. Trofimoviča. Na temelju materijala tiskanih izdanja, objavljenih nakon smr­ti znanstvenika-sorabista, analiziramo glavne pravce njegova istraživanja gornjolužičkoga jezika. Lingvistički interesi K. K. Trofimoviča za sorabističku tematiku su vezani za povijesnu morfologiju, probleme grafije i pravopisa, pitanja oblikovanja morfološke i pravopisne norme i za kodifikaciju tih normi u gra­matikama. Navedenu problematiku istraživač razmatra u kon­tekstu sličnih procesa u drugim jezicima: češkom, slovačkom, poljskom. K. K. Trofimovič je bio sklon takvom poimanju nor­me i kodifikacije, ako je njihov karakter određen prvenstveno blizinom sustavu. Takva norma obično ima uzak raspon varija­cija, koji se u književnom jeziku ograničava na unutarstrukturne inačice. Osnovica uzusa u odnosu na normu u ovom je slučaju značajna. U vezi s normom znanstvenik tvrdi da je norma knji­ževnog jezika i njezina kodifikacija uvijek obilježena subjekti­vizmom, jer se provodi u uskom krugu stručnjaka, a u Lužici subjektivni čimbenik imao je mnogo veću ulogu. Proučavanje oblikovanja književne norme u Gornjoj Lužici i zaključci dok­torske disertacije K. K. Trofimoviča pružaju zanimljiv kompara­tivni materijal u kontekstu sličnih procesa u drugim zapadnosla­venskim jezicima kako bi se u njima identificirale i zajedničke i specifične značajke te potiče znanstvenike na daljnja znanstvena postignuća