Ima li nezamijenjenoga jata u današnjim govorima našičkoga kraja?

Abstract

U radu se na temelju istraživanja i literature opisuje možemo li u današnjim govorima našičkoga kraja još čuti izgovor neza­mijenjenoga jata. Najprije se daje pregled dosadašnjih prouča­vanja govora s nezamijenjenim jatom našičke okolice, a potom se iznose rezultati istraživanja govora našičke okolice. Istraži­vanjem su obuhvaćena ova sela: Podgorač, Šaptinovci, Bokšić, Feričanci i Stara Jošava. Prvi je cjeloviti prikaz govora dvaju sela našičkoga kraja dao Stjepan Ivšić objelodanivši 1907. go­dine rad o govoru Bokšića i Šaptinovaca, a Stjepan je Sekereš 1982. opisao nezamijenjeni jat u navedenim selima u našičkoj okolici. Dva su razloga zašto su izabrana baš navedena sela. Prvi je razlog što ih Sekereš navodi kao najstarija sela našičkoga kraja u kojima se javlja nezamijenjeni jat, a i u govorima je tih sela, prema Sekerešu, očuvano staro stanje u naglasnom sustavu i morfologiji. (V. Sekereš, 1966) Drugi je razlog što nakon Ivši­ćeva opisa govora Šaptinovaca i Bokšića (Ivšić, 1907) nemamo cjelovitog suvremenog opisa govora tih dvaju sela. U dosadaš­njoj se znanstvenoj dijalektološkoj literaturi slavonski dijalekt prema odrazu jata dijeli na: 1. ikavski, 2. ikavsko-jekavski, 3. ekavski, 4. ikavsko-ekavske i 5. govori s nezamijenjenim jatom. Niti jedan govor slavonskoga dijalekta nije ijekavski. U literatu­ri se govori našičkoga kraja obično nalaze u skupini s ekavskim govorima slavonskoga dijalekta.