Naučni pogledi Dalibora Brozovića na crnogorski jezik

Sažetak

Akademik Dalibor Brozović, kao jedan od najvećijeh jezikoslovaca svojega doba, trajno je naučno obilježio vrijeme u kojemu živi i stvara. Još od pojave znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967), čiji je jedan od najuže grupe tvoraca, kretao se u širokome krugu od kroatistike preko jugoslavistike do indoevropeistike. Ograničen službenijem tzv. srpskohrvatskim / hrvatskosrpskijem, hrvatskim ili srpskijem jezikom, bavio se i jezikom Crnogoraca u enciklopedistici i leksikologiji. Tako je poslije nekoliko neuspješnijeh pokušaja crnogorskih jezikoslovaca sačinio jedinicu CRNOGORCI – II Jezik u drugom izdanju Enciklopedije Jugoslavije. Ta jedinica je morala proći rigoroznu proceduru usaglašavanja recenzenata svijeh redakcija republika i pokrajina Enciklopedije Jugoslavije. Za razliku od te najstudioznije enciklopedijske jedinice, koja je predstavljala prvu i jedinu od takvijeh sinteza o jeziku Crnogoraca, akademik Brozović i u jedinici CRNOGORCI vrlo kratko obrađuje njihov Jezik u Hrvatskoj enciklopediji. Uzimajući u obzir sva ustavnopravna i društveno-politička ograničenja u kojijema su nastale te dvije enciklopedijske jedinice o jeziku Crnogoraca, autor ovoga referata je nastojao da analitičko-kritički preispita postavke u njima sadržane, polazeći od saznanja o crnogorskom jeziku iz današnje vremenske perspektive