Retrospektivna analiza poučavanja na temelju zadataka

Sažetak

Poučavanje jezika na temelju zadataka proizlazi iz kognitiv­no-interakcijskih teorija koje zagovaraju nenamjerno usvajanje, za razliku od eksplicitnog poučavanja ili namjernog (svjesnog) učenja jezika (Long, 2015). U istraživanju je sudjelovalo 17 studenata prve godine diplomskog studija i 13 studenata druge i treće godine preddiplomskog studija njemačkog jezika i knji­ževnosti. Prva skupina (N = 17) prakticirala je poučavanje na temelju zadataka u sklopu kolegija Razvoj govorne fluentnosti tijekom dvanaest uzastopnih tjedana, dok je druga skupina (N = 13) odradila tri ciklusa govornih zadataka u dva tjedna. Na kraju istraživanja ispitanici su ispunili online upitnik s ciljem utvrđiva­nja: i) percepcije učinkovitosti ponavljanja na govornu izvedbu u postfazi u odnosu na prethodno izvršenje zadatka te ii) utjecaja poučavanja jezika na temelju zadataka na individualne varijable – afektivne (motivacija i govorna anksioznost) i kognitivne (sa­movrednovanje govorne izvedbe). Upitnik je sastavljen od tvrd­nji vezanih uz afektivne i kognitivne varijable u prvom (središ­njoj fazi) i ponovljenom (postfazi) izvođenju govornog zadatka. Nastavnik je nadgledao i ispravljao pogrešne ili neprimjerene jezične oblike u postfazi izvođenja zadatka. Statističkom anali­zom ustanovljene su razlike u percepciji ponavljanja pedagoškog zadatka u postfazi. Ispitanici procjenjuju da u ponovljenoj izved­bi znatno više kontroliraju (samonadgledaju) svoj izričaj nego u prvoj izvedbi. Drugim riječima, u ponovljenoj izvedbi više po­zornosti posvećuju leksičkoj prikladnosti, gramatičkoj točnosti kao i elementima fluentnog govora (upotreba neleksikaliziranih poštapalica). Analizom retrospektivnih komentara mogu se pri­mijetiti vrlo pozitivni stavovi vezani uz poučavanje na temelju zadataka – unaprjeđenje govorne izvedbe u svim aspektima, to jest u upotrebi složenijih izričaja, raznovrsnijeg leksika, veće gramatičke točnosti te fluentnijeg govora, ali i afektivnih varija­bli (motivacija, manji strah od govorenja).