Lingua Montenegrina

O iskonima kulturne povijesti i kulturnog identiteta slavenskih naroda

Milica LUKIĆ — 2025-12-01

„Astralna katarza“ ili lirika metafizike kao izazov za razumijevanje i polemisanje

Andrijana NIKOLIĆ — 2025-12-01

Minority Languages in Vojvodina

Ivan G. ILIEV — 2025-12-01

"Na novi život prizvano" slavonsko glagoljaštvo

Vera BLAŽEVIĆ-KREZIĆ — 2025-12-01

Izjava, upit, usklik – od želje do zapovijedi.

Božena BURAZIN — 2025-12-01

Hrvatskoglagoljska Biblija u novom izdanju

Barbara ĆATIPOVIĆ — 2025-12-01

In memoriam Sreten Perović

Aleksandar RADOMAN — 2025-12-01

Prevodilac i pjesnik Nikola Niko Crnogorčević, pomorski kapetan

Srđa MARTINOVIĆ — 2025-12-01

Jezikoslovna područja interesa Ivana Franka: Ukrajinsko-južnoslavenske paralele

Ljudmila VASILJEVA — 2025-12-01

Svestrani talent Ivana Franka očitovao se u mnogim područjima znanosti i kulture. Danas imamo priliku proučavati 50 svezaka njegovih djela. Međutim, mnogi ne znaju da među tim raznolikim interesima I. Franka važno mjesto pripada lingvističkim problemima. I. Franko bio je dobro upoznat s važnim postignućima tadašnje opće i slavenske lingvistike. Međutim, lingvističke studije o međusobnim problemima koji su vezani za proučavanje djelatnosti Ivana Franka zauzimaju skromno mjesto. Interes Ivana Franka za jezična pitanja, kao i za probleme standardizacije jezika, temeljio se prvenstveno na složenoj sociolingvističkoj situaciji koja je u ono vrijeme nastala u Galiciji, kao i u drugim etničkim ukrajinskim zemljama. U tom smislu, potrebno je napomenuti da se I. Franko u ono doba suočio sa složenom jezičnom situacijom, koju je morao razumjeti da bi odredio svoj stvaralački put, svoju znanstvenu i društveno-estetsku i umjetničku koncepciju u vezi sa svim tim problemima. Još je manje poznato da u Frankovoj ostavštini nalazimo analizu jezičnih problema koji su se odnosili na čitav slavenski svijet. Upravo su te paralele pružile I. Franku zanimljiv materijal za znanstvene zaključke i generalizaciju. A slavenska ideja bila je važan faktor u određivanju duhovnih orijentacija ukrajinske inteligencije Frankova doba, kao i njezinih prethodnih generacija, što je, naravno, utjecalo na formiranje lingvističkih pogleda znanstvenika. Stoga niz teorijskih uopćavanja istraživača u panslavenskom kontekstu možemo smatrati univerzalnim obrascem za čitav slavenski svijet onoga doba.

Njeguški govor i Njegošev jezik: paradigma glagola "razdvȃjū"

Jelena ŠUŠANJ — 2025-12-01

U radu se analizira glagolski prilog sadašnji razdvajući iz 2121. stiha Gorskog vijenca Petra II Petrovića Njegoša, koji je u literaturi tumačen kao metrički hir, fonetska redukcija ili dijalekatski oblik. Polazeći od hipoteze da forma razdvajući ima uporište u stvarnoj morfološkoj strukturi njeguškoga govora, kroz pregled dosadašnjih interpretacija, tekstološke izvore i savremena terenska istraživanja pokazuje se postojanje dviju paralelnih glagolskih paradigmi tipa -a-/-a- i -a-/-je- u govoru Njeguša. Dokazano je da glagoli poput razdvajati, nabrajati variraju u prezentskoj paradigmi, a da oblik razdvajući predstavlja prirodan rezultat dijalekatske morfologije, a ne fonetsku redukciju ili metričku konstrukciju. Time se potvrđuje da Njegošev izraz ima dijalekatsko utemeljenje te da tumačenje kroz standardni oblik ili upućivanje na standard u kritičkim izdanjima nije lingvistički opravdano.

Ćirilometodske teme u prepisci barskoga nadbiskupa Šimuna Milinovića i hrvatskoga glagoljaša Dragutina Antuna Parčića

Vera BLAŽEVIĆ-KREZIĆ — 2025-12-01

Radom se prikazuje i obrađuje 26 pisama koja su barski nadbiskup Šimun Milinović i hrvatski glagoljaš i jezikoslovac Dragutin Antun Parčić razmjenjivali između 1887. i 1895. godine. Pisma su svojina javnosti uglavnom nepoznatoga dijela Parčićeve ostavštine koji je pohranjen u Arhivu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu. Naglašene su ćirilometodske teme njihove korespondencije, u prvome redu argumenti filološke snage koji problematiziraju odabir jezika i pisma temeljne (staro)slavenske liturgijske knjige – Misala. Podupiru se također ranijim filološkim i historiografskim istraživanjima naznačena pitanja mjesta otiskivanja Misala, njegove cenzure, pribavljanja dozvole za tisak kao i (ne)prilika koje su pratile čitav posao otiskivanja temeljne liturgijske knjige. Prikazano se arhivsko gradivo ocjenjuje kao vrijedan prinos boljem poznavanju hrvatske Cyrillomethodiane, ali i hrvatsko-crnogorskih književno-jezičnih i kulturno-političkih odnosa u drugoj polovici 19. stoljeća.

Conceptualization of Quantity in the Glagolitic Twitch Divination Text (Trepetnik) in Comparison With Other Slavic Texts

Gordana ČUPKOVIĆ — 2025-12-01

The paper investigates lexical quantifiers that modify quantity in the twitch divination (trepetnik) texts written in Glagolitic and Cyrillic scripts from the 15th to the 17th centuries (a Croatian, two Bosnian, a Macedonian, a Moldavian and a Serbian twitch divination text). The frequency of statements with quantifiers is studied, their semantic features analyzed, and the possibility of establishing syntagmatic meanings in certain metonymic and metaphorical relations is explored. The research shows that the meaning of indeterminacy that characterizes the apodosis of a conditional sentence, as the basic structural element of the trepetnik, is also mapped onto the concept of quantity, so that the meaning of syntagmatic conjunctions in which lexical quantifiers occur is typically based on the concept of vertical orientation as quantity and the concept of abstract entities as limited sets that are typically modified by indefinite and proportional quantifiers. From a historical perspective, the foundation of the studied utterances in metonymic and metaphorical relationships related to body and space, especially to the sensorimotor domains, but also a variant connection with the domains of time and emotions, is evident.

Životinjsko nazivlje kao leksička komponenta u psovkama i pogrdnim izrazima u hrvatskom i njemačkom jeziku: Poredbena analiza

Sandra LUKŠIĆ — 2025-12-01

Na temelju kontrastivne analize, studija ispituje uporabu životinjskog nazivlja u psovkama i pogrdnim izrazima u svakodnevnom hrvatskom i njemačkom jeziku. Analiza je potkrijepljena razmatranjem ne samo doslovnog i konotativnog značenja izraza, već i njihove moguće kulturne uvjetovanosti, kako bi se utvrdile sličnosti i razlike između pogrdnih izraza koji sadrže životinjsko nazivlje u dvama jezicima. U tu svrhu odabrani su životinjski leksemi iz različitih izvora, uključujući akademska djela i rječnike standardnog i kolokvijalnog hrvatskog, odnosno njemačkog jezika. Kombiniranom kvantitavno-kvalitativnom metodom utvrđen je broj pogrdnih izraza sa životinjskim nazivljem koji je relevantan za kontrastivnu analizu, te su odabrani oni izrazi koji sadrže slične ili identične životinjske lekseme u oba jezika, koji se zatim uspoređuju na temelju značenjskih i kulturološki-uvjetovanih aspekata, tj. sličnosti i razlika u konceptualizaciji fenomena psovanja. Članak daje pregled pojmova „psovanja“ i „psovki“, njihovog utjecaja na društvo, te povijesti uporabe psovki s nazivima životinja na hrvatskom i njemačkom, uzimajući u obzir da su teme psovanja i pogrdnih izraza kao oblika verbalne agresije tek nedavno postale predmetom lingvističkih istraživanja. Trenutno postoji malo studija i znanstvenih izvora na temu „nazivlja životinja u psovkama“, posebno s obzirom na poredbenu lingvističku analizu. Rezultati istraživanja pokazuju da iako hrvatski i njemački jezik sadrže približno jednak broj životinjskih leksema koji se koriste u psovkama i pogrdnim izrazima, njihova raznolikost je veća u njemačkom nego u hrvatskom jeziku. Utvrđeno je osam najčešće korištenih leksema za životinje kao komponenti u pogrdnim izrazima, od kojih je analizirano šest: „majmun“ (njem. Affe), „pas“ (njem. Hund), „magarac“ (njem. Esel), „zmija“ (njem. Schlange), „guska“ (njem. Gans) i „svinja“ (njem. Schwein). Poredbena analiza otkriva velike sličnosti u konotaciji i motivaciji uporabe pogrdnih izraza s ovim leksemima, kao i određene razlike u njihovoj tvorbenoj strukturi.

Danube Bulgar Тутхонь (a place either identical or near to Ankhialo(s)/Pomorie, Bulgaria)

Alexis MANASTER RAMER — 2025-12-01

Тутхонь (i.e., Tutkhon’ = Tuthon’ = Tutxon’) was the name (obviously not Slavic) found in some medieval Slavic texts for the coastal city known in Greek as Ἀγχίαλος or some place very near it. We can identify it as a Turkic (specifically, Danube Bulgar) translation of the Greek, composed of *tur- ‘salt’ + t(e) g-Vm/n ‘reaching’ + -i ‘of/its’ ( izafet). Several of the details are impossible to be sure of at the present time, but most of the morphemes as well as the loss of r before another consonant and the syncope are obvious.

Етнолінгвістичний аспект дискурсу народного мовлення

Марія ФІЛІПЧУК — 2025-12-01

У пропонованій статті автори здійснюють етнолінгвістичний аналіз контекстів народного мовлення, окреслюють коло мовних одиниць, які є константами української етнокультури та виокремлюють етнолінгвістичні коди: (вербальний, локативний (просторово орієнтований), темпоральний (часовий, залежно від пори року, доби), реальний (предметний), зображальний (символічний), музичний. Особливу увагу у статті приділено поняттю дискурсу народного мовлення, підтверджуючи думку, що народне мовлення – це мова етносу, це система знаків та символів, що відображає специфіку світосприйняття через мову. У статті встановлено взаємозв’язки українських обрядів із дохристиянськими віруваннями. На основі контекстів народного мовлення з’ясовано походження та джерела поповнення певних шарів української лексики, розкрито символіку та первісне значення ряду лексем і фразеологізмів, що сприяє продуктивному вивченню мови як джерела реконструкції давньої духовної етнокультури.

При дослідженні семантики слова, фразеологізованого сполучення використано описово-аналітичний, порівняльно-історичний метод з елементами концептуального аналізу контексту та встановлення зв’язку мовних явищ. Застосовано також новітні методи концептуального аналізу, в тому числі лінгвокультурний опис ряду стійких асоціативно пов’язаних ланцюгів мовних одиниць, характерних для народного мовлення.

Отримані у під час дослідження висновки допомагають усебічно осмислити роль та місце етнокультурного компонента в семантиці мовних одиниць, з’ясувати глибинний зміст мотивованого слова та спонукають до подальшого опрацювання загальної проблеми взаємозв’язку

Лексичні новації в українській мові футболу наприкінці ХХ – на початку ХХІ століть

Ірина ПРОЦИК — 2025-12-01

Статтю присвячено аналізові динаміки розвитку однієї з підсистем української мови – мови футболу наприкінці ХХ – на початку ХХІ століть. Поповнення лексичними новаціями мови найпопулярнішого виду спорту – «гри мільйонів» – пов’язане з еволюцією самої гри у футбол упродовж останніх десятиріч, що є власне футбольним чинником появи нових назв, та зі стрімким зростанням популярності футболу в Україні й у світі, підвищеним інтересом засобів масової комунікації до футбольних видовищ, комерціалізацією футболу, проникненням новітніх технологій у цю консервативну спортивну гру, які можна кваліфікувати як позаспортивні чинники змін. Джерелами фактичного матеріалу для дослідження слугували публіцистичні тексти футбольного змісту з масмедіа, інтернет-ресурсів, а також тексти наукового та художнього стилів на теми футболу. Футбольні новації скласифіковано за тематичним принципом на групи та підгрупи. Описано появу нових тематичних груп футбольної лексики та збільшення лексичної наповнюваності новими назвами вже відомих груп спеціальних назв футболу. Проаналізовано лексичні та семантичні неологізми, а також чужомовні позики, які ввійшли в українську мову футболу впродовж трохи більше як трьох останніх десятиліть. Принагідно з’ясовано структуру й особливості творення нових футбольних найменувань і їхнє місце в українському футбольному дискурсі. Функціювання футбольних новацій проілюстровано прикладами вживання цих назв у контекстах. Зафіксовано чимало варіантних футбольних новацій, що свідчить про активний пошук найвдаліших і наймісткіших назв у сучасного лексикону футбольної сфери.

Specifičnost forme pripovjedaka Luke Jovovića

Ivana MITROVIĆ — 2025-12-01

Crnogorska književnost, u dugom toku svoje istorije često je bila zanemarivana kada je riječ o naučno istraživačkom radu, ili je posmatrana kao dio nacionalne književnosti suśednih naroda, osobito srpske književnosti. Stoga su mnogi pisci, čije književno-umjetničko djelo zaslužuje pažnju i čitalaca i književne kritike, ostajali na marginama književne istorije ili se o njima progovaralo sporadično, pri čemu se više ukazivalo na nedostatke, nego na pozitivne strane njihovog stvaralaštva.

Jedan od stvaralaca iz tog perioda, čije će književno djelo biti predmet ovog teksta je Luka Jovović. Jovovićev cjelokupni literarni opus obuhvata svega dvije zbirke pripovjedaka. Međutim, tematskom raznolikošću i pripovjedačkom vještinom, one predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo o vremenu, mentalitetu i načinu života Crnogoraca, odnosno Paštrovića, ali i dostojan literarni uvid u osobenosti crnogorske proze s kraja XIX i početka XX vijeka.

Poučno i fantastičko u odabranim djelima za djecu Slobodana Vukanovića

Andrijana NIKOLIĆ — 2025-12-01

Slobodan Vukanović, priznati crnogorski pisac za djecu i mlade, poznat po žanrovskoj disperziji, u svojim djelima se sve više približava narativu za odrasle. Sa stanovišta da su sva djeca pametna, Vukanović im se obraća kroz tematske cjeline (ekologija, vaspitanje i obrazovanje, naučna fantastika) uz sklonost ka eksperimentisanju s ciljem da uvijek ponudi nešto novo, drugačije. Bilo da su u pitanju pjesme, kratke priče, pozorišni komadi ili romani, ovaj književnik nudi autorsko štivo kao svojevrstan didaktički materijal od kojega se može uvijek nešto novo naučiti. U svom obraćanju književnik često pomjera granice, pa su neki njegovi tekstovi nekada prilagodljiviji za mlade i odrasle s obzirom na poigravanje sa jezikom uz konstantne aluzije i alegorije.

Traženje pravde – o konceptu pravde i pravednosti u romanu "Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka

Dejan VARGA — 2025-12-01

Tematska je okosnica ovoga rada analiza literarnih koncepata koji se u romanu Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka manifestiraju na razini dvostrukosti, i to kroz narativne modele i motivsko-tematski sloj. Koncipiran u dvjema fabularnim linijama, uočava se zajednička ideja utemeljena na traženju pravde. Cilj je rada utvrditi u kojoj se mjeri pravda i pravednost kao društveni fenomeni (koncepti) manifestiraju kroz prikaz dvostrukih struktura: analizom različitih narativnih modela (kombinacija književnih modela, odnosno kazališnih/filmskih modela) i na motivsko-tematskoj razini reprezentacijom društvenih struktura (domena obrazovne i policijske službe). Metodološko-teorijske pretpostavke istraživanja temelje se na radovima Aristotela, Johna Stuarta Milla, Johna Rawlsa i drugih relevantnih autora, a analizom je zaključeno da su načela pravednosti ključni idejni motivi radnje romana u kojem se problematizira odnos pojedinca i društvenih struktura u uvjetima nepravednog postupanja. Tražeći pravdu, uočeno je da pojedinac teži k uspostavi ravnoteže te skladnog i pravednog sustava, no društvene strukture, zatrovane korupcijom i utjecajem lokalnih elita, sustavno mu to onemogućuju.

Oksimoron – esencija poezije Šarla Bodlera

Jasmina NIKČEVIĆ — 2025-12-01

Ovim radom želimo da predstavimo oksimoron kao suštinsku karakteristiku i vrijednost Bodlerove retorike i poetike, ali i njegovog duševnog ustrojstva i života. Naročitu pažnju posvetićemo estetici čudnih spojeva koje naglašava sam naslov čuvene zbirke Cvijeće zla koja je 1857. godine kada je objavljena označila svojevrsnu prekretnicu u evropskoj poeziji XIX stoljeća. Djelo je privuklo veliku pažnju, izazvalo skandalozne reakcije kritike i javnosti i dospjelo na sud okrivljeno zbog nemoralnih pjesama, a te pjesme, kao i ukupan opus najznačajnijeg pjesnika modernizma i preteče simbolizma daju uvid u jedan dualistički svijet, odnosno unutrašnje shvatanje bića i realni prikaz spoljašnjeg svijeta u konstantnom lelujanju i previranju s jedne strane na drugu kroz osoben način ispovijedanja čovjeka „ogoljenog srca“.

Talking About Vortices to the Next Generation: Striking Similarities in the Initiation Plots of William Faulkner and Saul Bellow

Christopher E. KOY — 2025-12-01

In a peculiar short story by Saul Bellow, an elderly man tells his son of incidents from his youth dating back to his teenage years in 1933. In “Something to Remember Me By” (1990), the narrator Louie feels his son would profit from ethical instruction. Yet the sort of incidents he relates and the form of Bellow’s initiation plot bear striking similarities to those found in William Faulkner’s final novel entitled The Reivers (1962), written in the form of a grandfather’s legacy to his grandchild occurring back in 1905 when protagonist/narrator Lucius Priest was eleven years old, relating memories stretching fifty-seven years, the same number of years that Bellow’s Louie recalls past events. Both narrators disclose youthful indiscretions to the next generations in the hope of offering a moral compass to their betterment. In both cases, sinful mistakes in judgment become apparent to a parent or grandparent of the narrators’ youth concerning alcohol, theft and sexual humiliation in a major metropolis where the boys lose innocence and dignity. This contribution compares comic initiation fiction by two major American authors nearing the end of their fiction-writing careers and suggests that the similarities merit attention than they have heretofore not received.

Egzistencijalno-dijaloška konstitucija jezika i njegovo onto-etičko utemeljenje u okviru Šarčevićeve komunikativne etike

Esko MURATOVIĆ — 2025-12-01

Ovaj rad tretira doprinos bosanskog filozofa Abdulaha Šarčevića komunikativnom iskustvu ljudske orijentacije tretiranjem kategorija egzistencije, jezika, istine, dijaloga i komunikativne etike, čime se dolazi i do hermeneutizacije različitih socio-kulturnih obrazaca usmjerenih na konsenzus i praksu interkulturne orijentacije i otvaranje globalnog etičkog horizonta. Jezik u toj filozofsko-etičkoj perspektivi nije samo nosilac kulturne memorije i moralnih obrazaca, već je i modelirajući sistem u formiranju identiteta, društvene svijesti i moralno-etičkog senzibiliteta. Stoga se jeziku pristupa i kao jedinom čvrstom temelju etike, ljudske komunikacije, posredovanog njegovim – jezičkim ethosom i komunikativnim umom, što istovremeno implicira njegovo poimanje kao uslova mogućnosti moralnog odnosa prema drugom, a komunikativnoj etici kao regulativnom idealu postkonvencionalnog morala. Tako se spojem ontologije i etike, istine i jezika, dolazi do „egzistencijalno-dijaloške konstitucije“ temeljnih vrijednosti komunikativne zajednice, pri čemu jezik nije samo alat za komunikaciju na površinskom nivou, već je duboko ukorijenjen u našem društvenom tkivu koje pohranjuje individualna i zajednička sjećanja, tradicije – izražajno artikulišući kompleksnosti ljudskog uma.

St. John of Trogir in the Traditional Culture of the Trogir Region

Barbara ŽAJA — 2025-12-01

Before becoming the bishop of Trogir in the eleventh century, Saint John of Trogir was a Benedictine monk in the monastery in Osor on the island of Cres, where he met the Archbishop of Split, Lovro. These two names are recorded in important historical documents of Kings Krešimir and Zvonimir. As a bishop, Saint John was active in pastoral activities and founded a Convent of the Benedictine sisters, which continues to operate to this day as his spiritual legacy. Saint John of Trogir is recognized for promoting peace among citizens and resolving their conflicts. In 1105, he protected the city of Trogir from King Coloman, who was intent on destroying it. He performed many good deeds for Trogir, for which the people of Trogir remained grateful. He was chosen as the bishop of Trogir, and after his death, he became recognized as a saint, even though there was no formal process of beatification or canonization at that time. The people of Trogir solemnly celebrate the feast day of their heavenly patron, St. John of Trogir, on November 14th with a mass in Trogir. Another significant celebration in Trogir is „Primišćenje“, commemorating May 4, 1681, when the relics of St. John of Trogir were transferred to the newly built chapel in Trogir’s cathedral.

Curriculum and Academic Strategy Transformation in Higher Education: A Case Study of Socioeconomic Impac

Suada A. DŽOGOVIĆ — 2025-12-01

Kosovo's higher education system faces complex structural and functional challenges, including a persistent decline in student enrollment, limited employability of graduates, and the need to align academic programs with the demands of a contemporary labor market. The focus of this study is to conduct a systematic assessment of the educational culture and curricular relevance of undergraduate programs at Haxhi Zeka University (HZU), utilizing an advanced automated comparative analysis model tool founded on public data from job advertisements. The analysis results indicate that programs, particularly in STEM fields, are often not entirely aligned with professional requirements and employers' needs because of the structural limitations inherent in program-level curricula and pedagogical practices. While specific programs partially meet labor market demands, overall diversity and functional relevance of the educational offerings remain limited. The study emphasizes the importance of institutionalizing practice-oriented educational approaches, revising curricula periodically every three to five years, and strengthening collaboration between universities and the private sector. The implementation of automated systems facilitates precise identification of discrepancies between taught and required skills, thereby potentially enhancing graduate employability, contributing to regional socio-economic development, and significantly improving the adaptability of higher education institutions in responding to the dynamic demands of the labor market.

Legal and Psychological Aspects of Abortion With Special Emphasis on Public Attitudes Toward Forced Termination of Pregnancy

Maida BEĆIROVIĆ-ALIĆ — 2025-12-01

Abortion represents one of the most sensitive and controversial issues of modern society, which is at the intersection of a woman's right to self-determination, moral beliefs and religious norms. In this framework, the research aimed to examine the attitudes and opinions of citizens about abortion in relation to their socio-demographic characteristics, with special reference to the cultural and religious context of the region of Sandžak and the north of Montenegro. The sample included respondents who inherit a specific cultural-historical and religious identity, within which traditional and conservative values significantly shape the perception of the moral and legal aspects of abortion. The research was conducted in the territory of Novi Pazar, Sjenica, Tutin and the cities of northern Montenegro, using a questionnaire based on a five-point Likert scale. The obtained data were analyzed by descriptive statistics, t-test, analysis of variance (ANOVA) and linear regression analysis. The results show that the majority of respondents have predominantly conservative attitudes towards abortion, whereby it is predominantly perceived as a morally and religiously unacceptable act, rather than as an individual right of a woman. Statistically significant differences in attitudes were found in relation to gender, age and education: women and younger respondents express a more liberal approach, while men, older and more religious respondents show a higher degree of moral reserve. The analysis of cultural and religious determinants confirmed the connection between religiosity, traditional family values and negative attitudes towards abortion. The findings are consistent with research conducted in the Turkish and Saudi contexts, where religious beliefs and social stigma remain key factors in the formation of public opinion on abortion.

Stavovi o vještačkoj inteligenciji i motivacija za postignućem kod učenika srednjih škola

Binasa ŠABANOVIĆ — 2025-12-01

Učenici alate vještačke inteligencije koriste u oblastima koje se tiču školskih aktivnosti, ali i oblasti koje su vezane za svakodnevni život pojedinca. Ono što je zapaženo jeste da je motivacija za postignućem kod učenika iz godine u godinu sve slabija. Da li se upotrebom alata vještačke inteligencije može uticati na motivaciju za postignućem je jedan od primarnih zadataka kojima se ovaj rad bavi. Cilj ovog rada je utvrditi da li postoji povezanost između stavova o vještačkoj inteligenciji i motivacije za postignućem kod učenika srednjih škola u Novom Pazaru, kao i da li postoje razlike u odnosu na pol, razred i mjesto stanovanja ispitanika. U istraživanju su korišćena dva anketna upitnika koji se odnose na stavove o vještačkoj inteligenciji i motivaciju za postignućem. U istraživanju je učestvovalo 220 ispitanika tri srednje škole u Novom Pazaru, i to učenici prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda, muškog i ženskog pola iz gradskog, prigradskog i seoskog naselja. Rezultati istraživanja su potvrdili da postoji povezanost između stavova o vještačkoj inteligenciji i motivacije za postignućem, ali ne postoje razlike kod ispitanika u odnosu na pol, razred i mjesto stanovanja. Ovi rezultati mogu biti od velikog značaja u radu nastavnika te se mogu koristiti za unapređenje nastavnog procesa i podsticanje motivacije za postignućem kod učenika.

Interdisciplinary Incompatibility in Secondary Education in Kosovo: An Analysis of Language and Communication, and Mathematics

Ajka ALJILJI — 2025-12-01

Education is a fundamental social activity that is subject to ongoing reforms aimed at improving teaching and expanding learning opportunities. Traditional teaching models have been replaced by approaches that put the student at the center of the educational process. This study analyses the applicability of the New Curriculum in Kosovo's education system, with an emphasis on the cross-curricular links between the fields of Languages and Communication and Mathematics. The aim is to explore the impact of curricular changes on the didactic triangle—the balance among students, teachers, and teaching content. The research includes an analysis of relevant literature and a survey of teachers. The results indicate content overload, insufficient coordination between subjects, and a need for improved coordination among teachers to enhance the quality of teaching. These findings can serve as a basis for further research and improvement of educational planning.

Ipak se kreće

Sreten PEROVIĆ — 2025-12-01

Izvještaj o istraživanju zbirke Miroslava Alačevića u arhivskoj zbirci odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Aleksandar RADOMAN — 2025-12-01

U ovome prilogu autori daju kratak opis zbirke usmenih lirskih pjesama Miroslava Alačevića koja se čuva u Arhivskoj zbirci Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Zbirka, pored ostalih usmenolirskih formi, sadrži i 60 počašnica, čiji je izbor prezentovan u dodatku članka.